Odlučio si promijeniti jutarnju rutinu – sutra ćeš ustati 15 minuta ranije i u miru napraviti i popiti smoothie prije posla. Entuzijastično navijaš alarm 15 minuta ranije i skoro pa jedva čekaš buđenje. Sve do zvuka alarma sljedećeg jutra.
Imaš li ikada osjećaj da ste ‘ti navečer’ i ‘ti ujutro’ dvije potpuno različite osobe?
Čak i kada znamo što želimo, kada znamo sve tehnike, trikove i metode, često se dogodi da se nađemo u situaciji u kojoj jednostavno ne napravimo ono što piše u kalendaru. Često između nas i ciljeva koje imamo ne stoji znanje ili trud nego – prokrastinacija.
Wikipedia kaže:
Prokrastinacija je odgađanje ili izbjegavanje nečega.
Prokrastinacija je odgađanje vježbanja, učenja ili pisanja teksta kojeg želiš objaviti – i svi to radimo. Prokrastinacija je sastavni dio života sve dok je konzumiraš umjereno, kao gledanje serija.
Spominjem gledanje serija, jer je prokrastinacija ujedno i navika, a to znači da ju je moguće promijeniti. Posebno u trenutku kada prokrastinacija postane jedini razlog zbog kojeg već predugo stojiš u mjestu.
Zašto prokrastiniramo
Prokrastinaciju često povezujemo s negativnim pojmovima kao što su lijenost ili nedostatak samodiscipline. Međutim, svi prokrastiniramo a nismo lijeni i nedisciplinirani, što znači da mora postojati drugačije objašnjenje.
Članci kažu da je prokrastinacija potpuno prirodno ljudsko ponašanje koje nam pomaže da se nosimo sa stresom. Učenje za ispit ti uzrokuje stres? Neevoluiranom dijelu tvog mozga to je poruka da je učenje loše za tebe zbog čega ti skreće pažnju na sve druge stvari koje bi mogao raditi umjesto učenja. Uzimaš mobitel u ruke, prestaješ razmišljati o ispitu i odmah se osjećaš malo bolje. Mozak dobiva nagradu (i vjerojatno će i sljedeći put u sličnoj situaciji primijeniti isti mehanizam).
To znači da zapravo ne odgađamo zadatak, nego stres koji zbog tog zadatka osjećamo.
Kako onda prevariti mozak da radi ono što želimo?
Prije nekoliko godina u bespućima interneta otkrila sam Mel Robbins i njeno pravilo o 5 sekundi. Pravilo kaže – ako na primjer želiš ustati na prvi zvuk alarma, u sebi odbroji 5-4-3-2-1 i na jedan, prije nego što tvoj mozak uspije shvatiti što radiš, jednostavno – ustani. Isti princip primjenjiv je u svakoj situaciji u kojoj si inače navikao prokrastinirati.
Ova ideja je toliko jednostavna da sam je godinama ignorirala i iskreno, izbjegavala o njoj pisati na blogu – sve dok nisam istražila i znanstvenu stranu cijele priče.
Kakve veze pravilo o 5 sekundi ima s anatomijom našeg mozga?
Prefrontalni korteks važan je dio mozga zadužen za donošenje odluka, dugoročno planiranje i realizaciju ciljeva.
Na primjer, ja nisam poznata kao netko tko brzo i lako donosi odluke. Međutim, kada bi Zoe upala u Savu i počela se utapati, ja bih bez razmišljanja donijela odluku i skočila za njom. To možda ne bi bila najpametnija odluka, ali donijela bih je brzo i bez odgađanja.
U trenucima kada odgađaš ustajanje, vježbanje ili rad na nekom zadatku, sve što moraš je zapravo aktivirati prefrontalni korteks u svojoj glavi.
Kako prestati odgađati stvari koje su ti važne?
Prema online pričama i iskustvima, pravilo o 5 sekundi pomoglo je stotinama tisuća ljudi, a navodno funkcionira iz sljedećeg razloga. Aktivnost brojanja unatrag prekida uobičajeni slijed ponašanja koje mozak radi automatski (navika), aktivira prefrontalni korteks i daje ti 5-sekundni vremenski prozor da promijeniš uobičajeno ponašanje.
Dakle, mehanizam je jednostavan:
1. Prihvati da nisi lijen nego tvoj organizam jednostavno ima mehanizme kojima ti pomaže da se nosiš sa stresom. (Također, shvati da su pojedini dijelovi tvog mozga ostali na razini spiljskog čovjeka i da ne razumiju da činjenica da si pod stresom ne znači automatski i da te proganja sabljastozubi tigar.)
2. Donesi malu odluku koja je u suprotnosti s tvojim uobičajenim odgovorom na stres. Ako inače snoozeaš alarm, odluči ustati na prvo zvono. Ako inače preskačeš vježbanje, odluči obuti tenisica i izaći iz stana.
3. Odbroji 5-4-3-2-1 i na jedan napravi što si odlučio.
Zašto trebaš odabrati malu odluku? U nastavku je prikazan graf iz nove knjige Jamesa Cleara The Atomic Habit koji slikovito prikazuje činjenicu da – što je odluka manja, to je lakše početi. A kada jednom počneš, puno je lakše nastaviti. Zbog toga se 5 minuta pisanja, trčanja ili učenja često pretvori u 60 ili 120 minuta (što je na početku djelovalo zastrašujuće).
Najbolji dio?
James Clear u svojoj knjizi piše o malim uspješnim odlukama koje na prvu djeluju zanemarivo, ali dugoročno grade tvoje samopouzdanje, mijenjaju tvoj mindset i daju ti osjećaj kontrole nad tvojim životom (što je zapravo jedino što ti treba da ga stvarno i promijeniš).
Čitajući njegovu knjigu (o kojoj ću ti tek pisati) pomislila sam da onda možda i ideja Mel Robbins ima smisla. A svaku ideju koja ima smisla želim podijeliti s tobom.
Nego, jesi li možda testirao pravilo od 5 sekundi? U kojoj situaciji? Je li bilo uspješno?
Za druge primjenjive ideje i alate – prijavi se na TeaTime newsletter.